utorak, 29. decembar 2020.

Skupština grada donela niz planskih akata, između ostalog, za deo Makiškog polja

Skupština Grada Beograda na današnjoj sednici, koja se uz poštovanje svih epidemioloških mera održava u Sava centru, usvojila je osam planova detaljne regulacije i donela odluke o izradi ili izmeni dopune još četiri plana.

Planovi se odnose na delove opština Savski venac, Zemun, Voždovac, Čukarica, Grocka, Sopot i Surčin. Doneti su planovi za deo bloka između Admirala Geprata, Kneza Miloša, Balkanske i Nemanjine, zatim za deo između Ugrinovačke, Bačke i Novosadskog puta, kao i za područje zapadno od Ulice Bahtijara Vagabzade. Izglasan je i Plan detaljne regulacije Fabrike kartona „Umka” i za kompleks RATEL-a u Dobanovcima.

Skupština Grada Beograda donela je i set planskih akata koji se tiču sistema regulacije dela objekata sistema vodosnabdevanja regionalnog vodovoda Makiš–Mladenovac (dve faze), kao i Plan detaljne regulacije dela Makiškog polja na Čukarici.

Obrazlažući planove, s posebnim naglaskom na onaj koji se odnosi na Makiško polje, glavni urbanista Marko Stojčić je ocenio da se ide ka cilju da čitav grad bude obuhvaćen planskom dokumentacijom.

– Makiško polje nalazi se van uže zone vodoizvorišta, te nema nikakve opasnosti niti mogućih negativnih posledica po vodosnabdevanje Beograda – precizirao je Stojčić.

On se osvrnuo na Generalni urbanistički plan još iz 1974. godine, kojim je predviđeno da se deo Makiša urbanizuje. Više od pola veka u funkciji je ranžirna stanica, jedna od najvećih u Evropi, sa 48 koloseka i 70 kilometara pruge, dodao je Stojčić, navodeći da je taj prostor odavno urbanizovan.

– Poznato je koliko su vozovi korisni za očuvanje životne sredine i zato je struka, odnosno više od 350 stručnih ljudi dalo svoj sud. Studija Instituta „Jaroslav Černi” pokazala je šta od namena može da se nađe u ovom kompleksu i vrlo jasno je pokazano da izgradnja ni na koji način neće ugroziti vodosnabdevanje. Važno je napomenuti da je reč o zoni s leve strane Obrenovačkog puta, a uža zona zaštite je desna strana, odnosno prostor između Obrenovačkog puta i Save. Studija je vrlo ozbiljno rađena, punih sedam godina, i u svakom koraku učestvovao je „Beogradski vodovod i kanalizacija”, te nijedan elemenat nije osporen – rekao je Stojčić.

Glavni urbanista kazao je da ne postoji bolje mesto sa aspekta urbanizma za depo metroa od ovog.

– Odatle ćemo naredne godine početi izgradnju depoa, tako da faktički tu počinje izgradnja metroa. Neko ko je protiv plana je protiv toga da Beograd ima metro – naglasio je Stojčić.

On je precizirao da je planirano da na ovom prostoru bude deo privrednih objekata uz budući depo, objekata komercijalne delatnosti, kao i mešoviti stambeni objekti.

– Prostor je 98 odsto u vlasništvu fizičkih lica, tačnije nekoliko hiljada građana su vlasnici parcela – istakao je Stojčić.

On je sumirao da se planom ne ugrožava snabdevanje Beograda vodom, stvaraju se uslovi za početak izgradnje metroa i „nema privatnih investitora, zloupotreba, ničega skrivenog ili onoga što na bilo koji način može ugroziti bilo kog građanina Beograda”.

Stojčić je pojasnio i da se veći delovi novobeogradskih bolova 44, 45, 70 i 70a nalaze čak u užoj zoni zaštite, postoje tu pola veka, tako da urbanizacija ovakvog tipa nije neuobičajena za Beograd.

– Osnovna pravila čuvanja vodozaštitnih objekata jeste da ne dozvolite da se ništa što ne planirate slije u podzemne, nadzemne tokove ili reni bunare. Jedini način da to obezbedite jeste da napravite fekalnu i kišnu kanalizaciju, odnosno da urbano naselje ima popoločane trotoare, zelenilo koje apsorbuje, kišnu i fekalnu kanalizaciju, tako da nema šta da se slije u podzemne vode. U studiji i piše da je ovo pozitivan aspekt očuvanja Makiškog polja – naglasio je Stojčić.

Glavni urbanista je dodao i da je ovo prilika da BVK zameni infrastrukturu staru pola veka, te da je sva procedura donošenja plana u potpunosti ispoštovana. Broj primedbi bio je veoma mali, oko šezdeset, sednica je bila javna i prisustvovali su zainteresovani građani, podsetio je Stojčić.